
Ivo Andrić ostaje jedini pisac sa prostora bivše Jugoslavije koji je ikada dobio Nobelovu nagradu za književnost — priznanje koje je stiglo posle više od tri decenije pisanja o Bosni, njenim mostovima i ljudima koji su živeli na razmeđi civilizacija.
Mladost obeležena ratom
Andrić je rođen u Docu kod Travnika, a odrastao je u Višegradu, gradu koji će kasnije postati pozornica njegovog najpoznatijeg romana. Kao student bio je blizak mladobosanskom pokretu — grupi mladih koja je težila oslobođenju južnoslovenskih naroda od Austrougarske. Zbog te povezanosti, uhapšen je odmah po izbijanju Prvog svetskog rata i veći deo rata proveo je u zatvoru i internaciji, u često teškim uslovima koji su ostavili trag i na njegovo zdravlje i na njegovo pisanje.
Diplomata u senci rata
Između dva svetska rata, Andrić je gradio uspešnu diplomatsku karijeru u službi Kraljevine Jugoslavije, služeći u nekoliko evropskih prestonica. Najteži i istorijski najosetljiviji period te karijere bio je od 1939. do 1941. godine, kada je bio ambasador u Berlinu — na dužnosti tačno u trenutku kada je nacistička Nemačka pripremala napad na Jugoslaviju i ostatak Evrope.
Godina koja je sve promenila
Tokom Drugog svetskog rata, povučen iz javnog života u okupiranom Beogradu, Andrić je napisao svoja najznačajnija dela. Godine 1945. objavio je odjednom dva romana koji će mu doneti svetsku slavu: “Na Drini ćuprija”, epsku priču o mostu u Višegradu i vekovima života oko njega, i “Travničku hroniku”, roman smešten u vreme napoleonskih ratova. Kasnije je usledio i roman “Prokleta avlija”.
Nobelova nagrada
Godine 1961. Andriću je dodeljena Nobelova nagrada za književnost, sa obrazloženjem koje ističe epsku snagu kojom je opisivao ljudske sudbine ispisane iz istorije njegove zemlje. Ostao je do danas jedini pisac iz ovog dela Evrope koji je ovo priznanje poneo.
Umro je 1975. godine u Beogradu, ostavivši za sobom opus koji se i danas izučava u školama širom regiona — pre svega priču o mostu na Drini, koji je, zahvaljujući njemu, postao jedan od najpoznatijih simbola u svetskoj književnosti.
Izvori i literatura
- R. Vučković, Veliki majstori srpske književnosti, Beograd 1996.
- Nobelprize.org, Ivo Andrić – Biographical.