Preskoči na sadržaj
Hajduk Veljko Petrović, poznat po veštom rukovanju ustaničkom artiljerijom
Domaća istorija

Topovi od trešnjevog drveta

12. jul 2026. · 1 min čitanja

Kada je 1804. godine podignut Prvi srpski ustanak, ustanici su se suočili s ozbiljnim problemom: Turci su imali tvrđave i artiljeriju, a srpske starešine — puške, kubure i mnogo dobre volje. Prave topove nije imao ko da im proda ni pošalje. I tada se neko dosetio šume.

Kako napraviti top od voćke

Majstori bi izabrali pravo, zdravo stablo trešnje, presekli ga i pažljivo izdubili sredinu, a zatim cev ojačali gvozdenim obručima, kao bure. U takav top sipao se barut i punjenje, i — pucalo se. Trešnjev top nije bio ni izbliza moćan kao pravi: posle nekoliko plotuna cev bi se rasušila, napukla ili prosto raspala, a znao je da bude opasniji po posadu nego po neprijatelja.

Zgrada livnice topova i vojne kuhinje u Beogradu

Više od oružja — poruka

Ali prava snaga trešnjevog topa nije bila u đuladima. Sama grmljavina “artiljerije” dizala je moral ustanicima i unosila nemir među turske posade, koje nisu znale da srpski topovi rastu u voćnjaku. Trešnjev top ostao je do danas jedan od najupečatljivijih simbola ustanka — dokaz da se nedostatak oružja može nadoknaditi dovitljivošću.

Izvori i literatura

  • R. Ljušić, Srpska državnost 19. veka, Beograd 2008.
Podeli: