Preskoči na sadržaj
Piramide u Gizi, litografija Dejvida Robertsa iz 19. veka
Strana istorija

Piramide su nekada blistale belo

18. avgust 2026. · 1 min čitanja

Kada zamislimo piramide, vidimo stepenaste žućkaste građevine sa vidljivim blokovima. Tako izgledaju danas. Pre četiri i po hiljade godina izgledale su potpuno drugačije.

Košuljica od tirskog krečnjaka

Velika piramida u Gizi bila je prekrivena sa oko 144.000 blokova finog belog krečnjaka iz kamenoloma u Turi, na drugoj obali Nila. Blokovi su bili brušeni i toliko precizno slagani da su spojevi bili tanji od milimetra.

Rezultat je bila glatka, skoro ogledalska površina. Antički pisci beleže da se sjaj video sa velike daljine, a arapski putopisci su tvrdili da su piramide na suncu blistale tako da se u njih nije moglo dugo gledati. Na vrhu je stajao piramidion, verovatno prekriven zlatom ili elektrumom.

Gde je nestala obloga

Piramide nije opljačkalo vreme, nego građevinarstvo. Nakon razornog zemljotresa 1303. godine mnogi blokovi obloge su se olabavili, a stanovnici Kaira su ih narednim vekovima odnosili kao gotov, obrađen kamen.

Od tog krečnjaka sazidane su džamije, tvrđave i mostovi u Kairu. Drugim rečima: deo Velike piramide danas stoji u zidovima kairskih zdanja.

Šta je ostalo da se vidi

Na Kefrenovoj piramidi, drugoj po veličini, jedan deo originalne obloge sačuvan je pri samom vrhu — ta bela kapa se i danas jasno vidi na fotografijama i jedini je preostali nagoveštaj kako su piramide izgledale kad su bile nove.

Za graditelje to nije bio ukras. Piramida je zamišljena kao okamenjeni zrak sunca, put kojim faraonova duša odlazi ka nebu — pa je morala i da izgleda kao svetlost.

Izvori i literatura

  • M. Lehner, The Complete Pyramids, London 1997.
  • I. E. S. Edwards, The Pyramids of Egypt, London 1993.
Podeli: